DRAGO KAMENJE U BOJI

Kriteriji kvalitete za obojeno drago kamenje  

Obojeno drago kamenje stoljećima očarava svojom izuzetnom ljepotom i fascinantnim spektrom boja. Njihova sposobnost reflektiranja svjetlosti čini ih prirodnim remek-djelima, savršenima za izradu luksuznog nakita.

No, što zapravo određuje njihovu kvalitetu i vrijednost? 

Boja – najvažniji kriterij 

Boja je ključni faktor u procjeni vrijednosti obojenog dragog kamena. Njezina kvaliteta određuje se prema sljedećim aspektima:  

✔ Nijansa (hue) – osnovna boja dragulja (npr. plava, crvena, zelena).
 

✔ Ton (tone) – svjetlina ili tama boje.
 

✔ Zasićenost (saturation) – intenzitet i čistoća boje.
 

✔ Raspodjela boje (color distribution) – ujednačenost boje kroz cijeli kamen.
✔ Pleokroizam (pleochroism) – sposobnost kamena da prikazuje različite nijanse pod različitim kutovima svjetlosti. 

Boja dragulja nastaje pod utjecajem više prirodnih čimbenika: 

• Kemijski sastav i kristalna struktura – elementi u tragovima unutar kristala određuju njegovu boju. 

• Nepravilnosti u rastu kristala – mogu poboljšati boju filtriranjem određenih valnih duljina svjetlosti. 

Raznolikost boja doista je impresivna. Primjerice, turmalin se pojavljuje u više od 1000 nijansi, što njegovo precizno razvrstavanje čini pravim izazovom. 

Četiri “velika” dragulja

Unatoč tome što granice između dragog i poludragog kamenja danas i nisu tako oštre, samo se za četiri minerala može reći da su najveće vrijednosti i potražnje na svijetu. To su dijamant, crveni rubin, plavi safir i zeleni smaragd. Iako svi dragulji, međusobno se razlikuju po boji, izdržljivosti, učestalosti pojave te mjestima otkrića. U prirodi, odnosno u nalazištima dragog kamenja, pronalaze se u prirodnom stanju, nepravilnih oblika i različitih veličina. Da bi se mogli upotrijebiti pri izradi nakita, obrađuju se tradicionalnim tehnikama koje uključuju rezanje, brušenje i poliranje. Osim njih, rabe se i one modernije poput upotrebe topline, zračenja ili izbjeljivanja.

Dijamant
Sastoji se od stopostotnog ugljika i smatra se najtvrđim materijalom na Zemlji, stoga ga može ogrebati samo drugi dijamant. Najveće su potražnje i vrijednosti potpuno bezbojni, kemijski čisti dijamanti, međutim mogu se naći i u ostalim bojama, poput žute, zelene, plave ili ružičaste.

Safir
Drugi najtvrđi nakon dijamanata jesu safiri, prepoznatljivi su po svojoj baršunasto plavoj boji koju daju tragovi titana i željeza. Ovisno o kemijskom sastavu minerala rjeđe se mogu naći i u žutoj, narančastoj ili zelenoj boji. Omiljeni kao ukras u kraljevskim obiteljima, safiri simboliziraju mudrost, snagu i moć.

Rubin
Rubin se ističe po dubokoj crvenoj boji koja može varirati od ružičastih do ljubičastih, pa i smećkastih tonova. Rjeđi su od dijamanata i safira, a zbog žarke crvene boje, koja simbolizira ljubav i strast, vrlo su traženi kao romantični pokloni.

Smaragd
Najmekši je, pa prema tome i najosjetljiviji među velikom četvorkom. Smaragdi se izdvajaju privlačnom zelenom bojom koja može varirati od svijetle do tamno zelene. U prošlosti su bili simboli života i plodnosti, a upotrebljavali su se i kao sredstva protiv otrova i infekcija.

Rez i oblik – duša dragog kamena 

Način brušenja dragulja ne utječe samo na njegov sjaj, već i na percepciju boje. Majstori pažljivo oblikuju svaki kamen kako bi naglasili njegovu prirodnu ljepotu i simetriju. Kod obojenog kamenja rez je prilagođen optimizaciji boje, a ne isključivo sjaju. 

Težina (carat) – mjera rijetkosti 

Težina dragog kamena tradicionalno je važan pokazatelj njegove vrijednosti. Mjeri se u karatima (ct), pri čemu 1 karat iznosi 0,2 grama. Međutim, dva dragulja iste težine mogu imati znatno različite vrijednosti, ovisno o njihovim ostalim karakteristikama. 

Tvrdoća – snaga iznutra 

Tvrdoća dragog kamena određuje njegovu otpornost na ogrebotine i trošenje. Mohsova ljestvica tvrdoće rangira minerale od 1 do 10: 

• Korund (rubini i safiri) ima ocjenu 9 i najtvrđi je među obojenim dragim kamenjem. 

• Dijamant je najtvrđa prirodna tvar na Zemlji s ocjenom 10. 

Čistoća – mjera transparentnosti 

Prozirnost dragog kamena izravno utječe na njegov sjaj i vrijednost. Inkluzije, koje nastaju tijekom formiranja kamena, često se smatraju nedostatkom, ali kod nekih dragulja mogu dodati vrijednost. 

• Zvjezdasti safiri i rubini – mikroskopske igličaste inkluzije stvaraju efekt zvijezde, čineći ih posebnima. 

• Smaragdi – inkluzije poznate kao „vrtovi smaragda“ često se smatraju dijelom njihovog prirodnog identiteta i ne umanjuju njihovu vrijednost. 

Obojeno drago kamenje nije samo ukras – ono je djelo prirode, oblikovano vremenom i vanjskim elementima i utjecajima. Razumijevanje kriterija njihove kvalitete osigurava da svaki odabrani kamen nije samo očaravajući, već i autentičan, rijedak i doista poseban.