Zlato je oduvijek bilo više od metala – ono je simbol bogatstva, vladavine i besprijekorne ljepote. Njegova priča stara je tisućama godina, a kroz povijest krasilo je vladare, nadahnjivalo umjetnike i predstavljalo vrhunac luksuza.
Danas, kao i prije 6000 godina, zlato ostaje neizostavan dio nakita, ne samo zbog svoje estetske vrijednosti, već i zbog nevjerojatnih svojstava. Ono ne oksidira, hipoalergeno je i s vremenom ne gubi sjaj. Osim toga, riječ je o jednom od najpodatnijih metala – samo jedan gram zlata može se istanjiti u listić dug čak dva kilometra.
Zanimljivo je da se u Zemljinoj jezgri krije toliko zlata da bi se njime mogao prekriti cijeli planet slojem debljine 45 centimetara, a najveće zalihe nalaze se u Zapadnoj Africi, Australiji i Dominikanskoj Republici. Ukupna količina dosad iskopanog zlata iznosi otprilike 160 000 tona – dovoljno da ispuni više od tri olimpijska bazena.
Čisto zlato, poznato kao 24-karatno, premekano je za izradu nakita, zbog čega se miješa s drugim metalima poput srebra, bakra i paladija. Količina zlata u leguri mjeri se u karatima – što je broj viši, zlato je čišće. Jedan od najcjenjenijih standarda u izradi luksuznog nakita je 18-karatno zlato, koje sadrži 75% čistog zlata i 25% drugih metala. Ova legura osigurava savršen omjer elegancije i dugovječnosti, čineći nakit otpornim na habanje, a istovremeno zadržavajući toplinu i sjaj pravog zlata.
Boja zlata može se mijenjati dodavanjem raznih metala u leguru. Primjerice, dodavanjem paladija zlato poprima bijelu boju, dok se dodavanjem bakra postižu tople ružičaste nijanse. Ako se u leguru doda kombinacija bakra i kadmija, zlato poprima zelenkastu boju. No, osim legura, zlato možemo obojiti i posebnim površinskim obradama poput elektrolize, gdje se na površinu nanosi sloj rodija ili rutenija, čime zlato može postati bijelo ili crno. Patiniranjem te dodavanjem sloja oksida možemo postići čak i plavu boju.
Osim u nakitu, zlato ima iznimnu važnost u industriji. Zbog svoje izuzetne provodljivosti i otpornosti na koroziju, često se koristi u elektronici. Apple je, primjerice, 2015. godine iz odbačenih mobilnih telefona dobio približno tonu zlata u vrijednosti od 38 milijuna eura. No, zlato je prisutno i u ljudskom tijelu – svaka osoba u krvi ima otprilike 0,2 mg zlata.
Zlato nije samo metal, već simbol moći, ljepote i povijesnog naslijeđa. Njegova fascinantna svojstva i bogata povijest osiguravaju mu vječnu vrijednost u svijetu luksuza, umjetnosti i znanosti.
U butiku Mamić 1970, zlato je mnogo više od nakita – ono je umjetnost, nasljeđe i simbol vrhunske kvalitete. Posebnost butika Mamić 1970 leži u činjenici da je jedini u Hrvatskoj koji nudi isključivo nakit izrađen od 18-karatnog zlata.
Ovaj standard jamči da svaki komad nakita u Mamić 1970 odražava bezvremensku eleganciju, iznimnu izradu i dugotrajnu vrijednost. Kada birate 18-karatno zlato, birate više od nakita – birate ulaganje u ljepotu koja traje generacijama. Svaki komad je pažljivo dizajniran kako bi zadovoljavao najviše estetske i kvalitetne standarde, a kombinacija visoke čistoće zlata i sofisticirane izrade čini ga ne samo simbolom luksuza, nego i vrijednom investicijom.
Butik Mamić 1970 prepoznaje zlato kao materijal s nevjerojatnim potencijalom – onaj koji nosi priču i povijest u svakom svom obliku. Od ručno izrađenog prstenja do ogrlica koje zrače elegancijom, svaki komad ima svoj karakter i posebnost, pružajući klijentima unikatne komade s nepogrešivim šarmom i vječnom vrijednošću.
Zlato, u svojoj najfinijoj formi, tu postaje više od metala – postaje simbol trajne ljepote, sofisticiranosti i nezamjenjive kvalitete.